Irena Vukas govorila je o pojavi „zamora od empatije“, odnosno emocionalnog otupljivanja koje može nastati zbog stalne izloženosti negativnim vijestima. Takvo stanje može dovesti do smanjenja sposobnosti suosjećanja, osjećaja bespomoćnosti i gubitka povjerenja u medije.
Istaknula je da tradicionalna uloga medija kao čuvara demokracije i nadzornika društvenih procesa ostaje iznimno važna, ali da suvremeno novinarstvo treba napraviti i dodatni korak. Umjesto da samo upozorava na probleme, ono građanima može ponuditi širi kontekst, prikazati primjere učinkovitih odgovora i ukazati na moguća rješenja.
Takav pristup poznat je kao konstruktivno novinarstvo ili novinarstvo usmjereno na rješenja. Njegova svrha nije umanjivanje ozbiljnosti problema, nego cjelovitije izvještavanje koje građanima pokazuje da promjene i napredak mogu biti ostvarivi.
Daniela Kuzmić posebno je govorila o važnosti takvog pristupa u sadržajima namijenjenima djeci i mladima. Naglasila je da djeca imaju pravo na točne, kvalitetne, uravnotežene i dobi prilagođene informacije.
Medijski sadržaji ne bi trebali djecu preplavljivati strahom i osjećajem nemoći, nego ih poticati na postavljanje pitanja, kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje u društvu.
Konstruktivno novinarstvo i novinarstvo usmjereno na rješenja zato nisu samo suvremeni profesionalni pristupi. Oni mogu biti važni alati u zaštiti prava djece i mladih te stvaranju sigurnijeg, zdravijeg i odgovornijeg medijskog okruženja.
Ova je tema posebno važna u okviru projekta „Tiče se i nas“, koji mladima nastoji pružiti znanje i alate potrebne za razumijevanje društvenih procesa, kritičku procjenu informacija i odgovorno sudjelovanje u javnom životu.
U nastavku izlaganja predstavljeni su projekti provjere činjenica financirani sredstvima Europske unije. Posebna pozornost posvećena je inicijativama koje se bave provjerom zdravstvenih, medicinskih, prehrambenih i drugih informacija, među kojima su:
Ove inicijative pokrenute su radi povećanja svijesti o štetnosti dezinformacija, razvoja medijske pismenosti i omogućavanja građanima da lakše pronađu provjerene i vjerodostojne informacije.
Sudionicima je objašnjeno kako se netočne informacije često šire brže od ispravaka, osobito na društvenim mrežama. Zbog toga je važno provjeriti izvor, autora, datum objave, korištene dokaze i potvrđuju li istu informaciju drugi vjerodostojni izvori.
Irena Vukas i Daniela Kuzmić predstavile su i vlastito iskustvo sudjelovanja u projektu „Medicinski potvrđeno“, posvećenom provjeri zdravstvenih i medicinskih informacija u medijima.
U sklopu projekta pokrenut je specijalizirani portal za provjeru činjenica iz područja zdravstva i medicine. Objavljen je i priručnik namijenjen novinarima i drugim medijskim djelatnicima koji izvještavaju o medicinskim temama i zdravstvenom sustavu.
Cilj projekta je pridonijeti kvalitetnijem, odgovornijem i stručnije utemeljenom izvještavanju o zdravlju. Netočne medicinske informacije mogu imati ozbiljne posljedice jer mogu utjecati na odluke građana o prevenciji, liječenju, prehrani i korištenju zdravstvenih usluga.
Nositelj projekta je Medicinski fakultet Osijek, dok su projektni partneri Radio Slavonija, Društvo multiple skleroze Brodsko-posavske županije – Radio 92FM i Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek.
Projekt je financiran sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Sudionici su upoznati i s činjenicom da je projekt „Medicinski potvrđeno“ dio platforme neovisnih provjeravatelja točnosti informacija TOČNO tako, koju koordinira Agencija za elektroničke medije.
Platforma je usmjerena na razmjenu podataka, znanja, iskustava i alata razvijenih u projektima provjere činjenica. Ti su sadržaji namijenjeni medijima koji teže vjerodostojnom i točnom izvještavanju, istraživačima, organizacijama i drugim dionicima uključenima u borbu protiv dezinformacija, ali i široj javnosti.
Cilj je omogućiti jednostavniji pristup provjerenim informacijama i izgraditi mrežu suradnje koja može učinkovitije odgovoriti na širenje netočnih, obmanjujućih i manipulativnih sadržaja.
Izlaganje je pokazalo da medijska pismenost ne podrazumijeva samo sposobnost korištenja medija, nego i razumijevanje načina na koji medijski sadržaji nastaju, prepoznavanje manipulacija te odgovorno dijeljenje informacija.
Provedbom ovakvih aktivnosti u okviru projekta „Tiče se i nas“ mlade se potiče da provjeravaju informacije, kritički promišljaju sadržaje kojima su izloženi i donose odluke na temelju vjerodostojnih izvora. Time se pridonosi stvaranju informiranije, odgovornije i otpornije zajednice.
